Ferojski jezik (fer. føroyskt mál) jezik je zapadnoskandinavske skupine sjevernogermanskih jezika, kojim se služi oko 48 200 Ferojaca (2007;[1] 45 400, 2001.[2] ) na ferojskim otocima.

Ferojski jezik
føroyskt mál
Države Farski Otoci
Danska
Etnicitet Ferojci
Razredba indoeuropski
 germanski
  sjevernogermanski
   zapadnoskandinavski
    ferojski
Službeni status
Služben u Farski Otoci
Ustanova Føroyska málnevndin
(Farski jezični odbor)
Jezični kôd
ISO 639-1 fo
ISO 639-2 fao
ISO 639-3 fao
Povezani članci: jezik | jezična porodica | popis jezika (po kodnim nazivima)

Njegova povijest počinje otkrivanjem Grím Kambana (825.) kada ga naseljavaju vikinzi iz Norveške, a jezik kojim su govorili bio je dansk tunga ili staronordijski.[3] Do stvaranja novih jezika dolazi podjelom između 800. i 1050. na istočnonordijske dijalekte, iz kojih su s vremenom nastali švedski i danski, te zapadnonordijske dijalekte, iz kojih su se razvili ferojski, norveški i islandski.

Ferojski jezik ima svoje pismo od 14 stoljeća. Ferojski jezikoslovac Venceslaus Ulricus Hammershaimb (1819. – 1909.) stvorio je 1846. novo pismo na kojem su 1890. izdane prve ferojske novine Føringatiðindi (Ferojske novine).[4]

Od svih ostalih germanskih jezika, Ferojskome je najsličniji Islandski, što se ponajviše može zahvaliti izoliranosti te u ustrajnosti za očuvanjem svog jezika.

Brojevi

uredi
broj ferojski broj ferojski broj ferojski
0 null 11 ellivu 21 einogtjúgu
1 eitt 12 tólv 22 tveyogtjúgu
2 tvey 13 trettan 30 tredivu, tríati
3 trý 14 fjúrtan 40 fjøruti, fýrati
4 fýra 15 fimtan 50 hálvtrýss, fimmti
5 fimm 16 sekstan 60 trýss, seksti
6 seks 17 seytjan 70 hálvfjers, sjeyti
7 sjey 18 átjan 80 fýrs, áttati
8 átta 19 nítjan 90 hálvfems, níti
9 níggju 20 tjúgu 100 hundrað
10 tíggju 1000 (eitt) túsund

Izvori

uredi

Vanjske poveznice

uredi
Nedovršeni članak Ferojski jezik koji govori o jeziku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.