Tomislavgrad: razlika između inačica

Tomislavgrad
Panorama Tomislavgrada
Grb
Država	Bosna i Hercegovina
Entitet	FBiH
Županija	Hercegbosanska županija
Vlast
• Gradonačelnik	Ivan Vukadin (HDZ)
Površina
Općina	966 km²
Stanovništvo (1991.)
• Entitet	5.012 [1]
• Urbano područje	30.009 (općina)
(31 st./km²)
Poštanski broj	80240
Pozivni broj	(+387) 034
Stranica	www.tomislavgrad.ba
Položaj općine Tomislavgrad u Bosni i Hercegovini

Tomislavgrad je grad i općina u jugozapadnoj Bosni i Hercegovini, u zapadnoj Bosni i dijelom u sjeverozapadnoj Hercegovini. Dan Tomislavgrada je 8. srpnja.

Ime

Duvno, stariji oblik Dumno, ima korijen svoga imena u ilirskoj riječi d´lmno - pašnjak, odnosno dalma (dëlma) - ovca. Ime Duvno za grad se upotrebljavalo tek u novije vrijeme. U rimsko doba bio je to Delminium, u vrijeme hrvatskih i bosanskih vladara - Županjac (po mjestu stanovanja upravitelja župe Duvno), za turske vladavine Sedidžedid (hrv. Nova tvrđava)^[2] i Županj-potok, a u vrijeme Austro-Ugarske - Županjac.

Godine 1925. je kralj Aleksandar I. Karađorđević obilježio 1000. obljetnicu stvaranja hrvatskog kraljevstva tako što je Tomislavgrad nazvao po hrvatskom kralju Tomislavu, za kojeg se tradicionalno smatra da je okrunjen upravo na Duvanjskom polju godine 925. Taj je naziv Tomislavgrad zadržao sve do 1945. godine. ^↓n1 Оd 1945. do devedesetih godina 20. stoljeća opet se zove Duvno, da bi na kraju bilo vraćeno ime Tomislavgrad.

Zemljopis

Duvanjski kraj je druga od više stuba kojima se visoko planinsko područje jugozapadne Bosne i Hercegovine spušta k Jadranu. Geološki, po sastavu tla, ovo je izrazito područje veoma velikog dinarskog krševitog prostora što se pruža od Trsta do Albanije. Po svom smještaju i sastavu tla kao i po tjelesnim, duhovnim i duševnim svojstvima svoga stanovništva više je dio Dalmacije ili Hercegovine nego Bosne, ili još bolje: tromeđa je što ih dijeli i povezuje. Nije ni čudo da mu i pučanstvo potječe iz sva tri područja.

Nekada je Duvanjski kraj bio jedan od glavnih opskrbljivača dalmatinskohercegovačkih krajeva stočnim proizvodima pa je vrijedila uzrečica: "Duvno zlatno guvno". To je bilo bogatstvo Duvnjaka još od ilirskog vremena. Danas većina Duvnjaka živi od rada po bogatim zapadnim zemljama. Industrijski pogoni i drugi izvori zarade tek se stvaraju i otvaraju.

Položaj

Trst (347 km)	Zagreb (250 km)	Osijek (234 km)
Rijeka (287 km)	Livno (21 km)		Tuzla (146 km)
Split (70 km)		Prozor-Rama (33 km)	Sarajevo (90 km)
Dubrovnik (140 km)	Mostar (62 km)	Podgorica (220 km)	Priština (370 km)

* Udaljenosti u km zračne linije.

Polje

Duvanjsko polje, jedno od nekoliko krških polja, nastalo je u davna geološka vremena tektonskim spuštanjem tla, jezerskim taloženjem - tu su nastale i velike naslage ugljena na prostoru Kongore, Eminova Sela, Vučipolja - te nanosima stalnih ili povremenih vodotoka. Nalazi se na 860-900 m nad razinom mora. Niže je od Kupreškog polja (1100-1200 m), a više od Livanjskog polja (709-808 m). Dugo je 20 km (Mesihovina - Mokronoge), široko 12 km (Brišnik - Mandino Selo). Površina mu je 125 km².

Planine

Sa svih strana Duvanjsko polje je okruženo planinama: sa sjeveroistoka i istoka omeđuju ga Ljubuša, Vran i Smiljevača, odnosno Lib; s juga ga zatvara planina Gvozd, staro hrvatsko ime za planinu, odnosno šumu; uz jugozapadni i zapadni rub polja pruža se Midena i mnogo niža Grabovica, koja na Privali dodiruje ogranke Tušnice; sa sjevera i sjeverozapada dižu se Tušnica i Jelovača. Sve ove planine su sasvim gole; učinila su to stoljeća nekontrolirane sječe, pustošenja i paljevine duvanjskih šuma. Jedino je Vran pod visokom šumom, a Gvozd i Grabovica djelomice pod niskom. Nisu te planine bez šuma jer je davni i nedavni Duvnjak tobožnji neprijatelj šume, nego zato jer nije mogao ložiti svoje prste da se zaštiti od dugih i oštrih zima. Na prostoru mjesta Vinice nalazi se planina Zavelim, koja je najšumovitija planina u duvanjskom kraju.

Vodotoci

Iako na duvanjski kraj pada mnogo kiše i snijega, kad je najviše treba, vode nema: u ljetnim mjesecima. Budući da je tlo veoma propusno - šuplji krš - sva ta silna voda izgubi se brzo u podzemlje, te ovaj kraj pored obilja oborina pati od ljetnih suša i nestašice vode u nekim naseljima. Jedina rijeka Šujica je ponornica, dolazi kroz podzemlje iz Kupresa, izvire u Šujici, ponire u Kovačima (Ponor), ponovno kao Ričina izvire u Prisoju, i danas puni jezero Buško blato. Njezin mali pritok Drina teče samo kišni dio godine, a tvore je Miljacka i Studena - obje izviru ispod planine Gvozda. Studena izvire u selu Crvenicama na čijem se izvorištu nalazi i izletište Studena.

Ostrožac je potok koji nikada još nije presušio i glavni je izvor za opskrbu vodom Tomislavgrada i okolnih sela. Izvire ispod Vučipolja, a ulijeva se u Šujicu kod Kovača.Na prostoru Vinice se nalazi izvor vode iz Zavelima,a naziva se Česma,te voda iz pećine Brina koja se jednom godišnje izljeva po Viničkom polju.

Jezera

Dvije trećine Buškog jezera nalazi se na području općine Tomislavgrad. Ovo jezero površine 57,7 km² jedno je od najvećih umjetnih jezera u Europi i služi kao akumulacija za hidroelektranu hidroelektranu Orlovac. Bogato je ribom i pogodno za šport na vodi, kupanje i sl. Na području općine Tomislavgrad je i manje planinsko jezero Blidinje površine 4 km². Ovo jezero smješteno je između planina Vrana i Čvrsnice.

Klima

Klima je veoma oštra, s vrlo jakim vjetrovima (bura i jugo), voda i tlo ne baš osobito darežljivi određuju i uvjetuju gospodarsku snagu Duvna i zanimanje njegovih stanovnika. Iako se rubom polja naokolo steru oranice, na kojima uspijevaju sve vrste žitarica, krumpir, kupus i druge vrste povrća, Duvno je pašnjak kako mu kaže i njegovo ilirsko ime. Planine - pašnjaci, gotovo polovica polja - livade, omogućivale su u dalekoj i ne tako dalekoj prošlosti prehranu i uzgajanje velikog broja sitne i krupne stoke. Najbolja i najtoplija klima u duvanjskom kraju je u Vinici, gdje je se prije uzgajala i vinova loza i gdjei danas uspijeva voće i povrće koje u drugim dijelovima općine Tomislavgrad ne uspijeva.

Stanovništvo

Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Tomislavgrad

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Tomislavgrad imala je 30.009 stanovnika, raspoređenih u 59 naselja, dok je grad Tomislavgrad imao 5.012 stanovnika. ^[3]

Tomislavgrad (naseljeno mjesto), nacionalni sastav

Popis 1910.

Grad Tomislavgrad ukupno: 1807

• Muslimani -915 (50,64 %)
• Hrvati - 698 (38,63 %)
• Srbi - 180 (9,96 %)
• Židovi - 14 (0,77 %)

Katolici u Duvnu 1844.

Fra Ante Vukadin, dušobrižnik župe Duvno, kojoj je sjedište polovicom 19. stoljeća bilo u Mokronogama, zabilježio je 1844. sljedeće podatke o svojoj župi:^[4]

Naseljena mjesta

Baljci, Blažuj, Bogdašić, Borčani, Bukova Gora, Bukovica, Cebara, Crvenice, Ćavarov Stan, Dobrići, Donji Brišnik, Eminovo Selo, Galečić, Gornja Prisika, Gornji Brišnik, Grabovica, Jošanica, Kazaginac, Kolo, Kongora, Korita, Kovači, Krnjin, Kuk, Letka, Lipa, Liskovača, Lug, Mandino Selo, Mesihovina, Mijakovo Polje, Mokronoge, Mrkodol, Omerovići, Omolje, Oplećani, Pasić, Podgaj, Prisoje, Radoši, Rašćani, Rašeljke, Roško Polje, Renići, Rošnjače, Sarajlije, Seonica, Srđani, Stipanjići, Šujica, Tomislavgrad, Vedašić, Vinica, Vojkovići, Vranjače, Vrilo, Zaljiće, Zaljut i Zidine.

Uprava i politika

Uprava

Najviši izvršni organ je načelnik Općine Tomislavgrad. Trenutni načelnik je Ivan Vukadin iz HDZ-a BiH. Izabran je na općim izborima 2008. i ponovno 2012.

Legislativni organ u Općini Tomislavgrad je Općinsko vijeće kojemu je predsjednik Mate Kelava iz HDZ-a 1990. Općinsko vijeće ukupno ima 25 članova.

Politika

Na zadnjim lokalnim izborima održanim 2012. godine HDZ BiH dobio je 9 mandata s 34.9% glasova. Iza HDZ-a BiH bio je HSP BiH s osvojenih 7 mandata s 28.3% glasova, a treća stranka bio je HDZ 1990 s 3 osvojena mandata s 10.4% glasova.^[5] Međutim, podružnica HSP-a BiH u Tomislavgradu napustila je stranku u rujnu 2013.^[6] Druga promjena u vijeću dogodila se spajanjem Hrvatskog narodnog sabora (HNS) i HDZ-a 1990, čime je HNS-ovi zastupnici postali članovi HDZ-a 1990.^[7] U srpnju 2014. Općinski odbor HDZ-a 1990 ujedinio se s HDZ-om BiH, čime je ova stranka prestala biti zastupljena u Općinskom vijeću Tomislavgrada.^[8]

U izboru za načelnika pobijedio je Ivan Vukadin iz HDZ-a BiH sa 66,6 % osvojenih glasova, a protukandidat Ivan Tabak iz HSP-a BiH osvojio je 33.4% glasova.^[9]

Povijest

Pretpovijesno doba

Na Duvanjskom polju kontinuirano se živi od najstarijih vremena do danas. Najstariji stanovnici su bili Delmati, pripadnici ilirskog plemena. Centar ilirskog plemena bio je grad Daelminium, koji se nalazio na planini Libu, između sela Kongore i Borčana. Nakon dugotrajnog i čvrstog otpora Delmate su pokorili Rimljani početkom I. stoljeća poslije Krista.

Rimsko doba

Pokoravanjem Delmata početkom I. stoljeća ovim prostorima zavladali su Rimljani. Oni su sagradili novi grad. Rimski Daelminium, važno raskrižje putova, nalazio se na mjestu današnje bazilike posvećene sv. Nikoli Taveliću, prvom hrvatskom svecu. Vladavina Rimljana održala se sve do dolaska Hrvata.

Kraljevstvo Hrvata

Početkom VII. stoljeća Duvanjsko polje naselili su Hrvati. Rimski Daelminium postao je centar velike župe, zbog čega su stanovnici ovog kraja taj drevni grad prozvali Županjac.

Vjeruje se da je Duvanjsko polje u ranom srednjem vijeku bilo mjesto mnogih događaja značajnih za opću povijest hrvatskog naroda. Po t.zv. hrvatskoj redakciji Ljetopisa popa Dukljanina, najznačajniji događaj iz ovog vremena je Prvi hrvatski sabor 753. godine. Prvi vladarski dvor na području današnje BiH napravljen je na planini Libu kada su Hrvati naselili Duvno. U tom je dvoru Budimir godine 753. sačekao izaslanike pape Stjepana II. i bizantskog cara Konstantina V. Kopronima, gdje su i obavljene pripreme za veliki državni i crkveni sabor. Na tom je saboru država podijeljena na tri velike oblasti s više samoupravnih pokrajina, kojima su granice bile određene prema staroj rimskoj razdiobi. Uređen je način uprave, porezi i sudstvo. Na saboru je potpisan zapisnik na latinskom jeziku, a odmah je preveden i na hrvatski. Kako nije bilo odgovarajućeg izraza na hrvatskom, izdanom djelu dali su grčko ime Methodos, tj. knjiga za sustavnu upravu državom. Methodos bi bilo prvo pisano djelo na hrvatskom jeziku, uopće na jednom od svih slavenskih jezika.

Rasprostranjeno je vjerovanje da je krunidbeni sabor kralja Tomislava održan godine 925. na tom istom prostoru. Po De administrando imperio, u to doba je hrvatska kopnena vojska brojila 60.000 konjanika, 100.000 pješaka, a mornarica 80 velikih brodova, na svakom po 10-20 mornara. S takvom vojskom, kakvih je tada bilo malo u Europi, Tomislav je potukao Mađare i Bugare. Nakon tih pobjeda ujedinio je sve hrvatske male i velike zemlje te gradove Split, Trogir, Zadar, Osor, Rab i Krk. u jednu veliku državu. Trajni znak pojačane hrvatske moći bila je hrvatska kraljevska kruna koju je, uz plašt, mač i štit, Tomislavu poslao rimski papa Ivan X. (914.-928.).

Bosanska banovina i kraljevstvo

U posjedu hrvatskih kraljeva Duvanjsko polje s gradom Županjcem bilo je do druge polovice 13. stoljeća, kada je pripalo hrvatskoj plemićkoj obitelji Šubić, a 1325. godine bosanskom banu Stjepanu II. Kotromaniću. U vlasništvu Kotromanića ostalo je sve do dolaska Turaka. Bosanska kraljica Katarina ostavila je 1477. godine Bosnu i Hercegovinu, pa prema tome i duvanjsku župu, Svetoj Stolici u baštinu.

Tursko doba i vladavina Austro-Ugarske

Turci su ovim prostorima vladali do 1878. godine kada je BiH, kao negdašnji sastavni dio hrvatskog kraljevstva, a od 1377.-1463. samostalno hrvatsko kraljevstvo, pripala Austro-Ugarskoj Monarhiji, na čelu koje se tada nalazio austrijski car i hrvatski kralj Franjo Josip iz obitelji Habsburg. U sastavu Austro-Ugarske ostao je duvanjski kraj do 1918. godine.

Razdoblje od 1918. do 1995. godine

U ovom periodu Duvno dijeli sudbinu hrvatskog naroda, koji se stjecajem nesretnih okolnosti našao u Kraljevini SHS, kasnije nazvanoj Kraljevina Jugoslavija i, od 1945.-1991. godine, SFR Jugoslavija.

Formiranjem Banovine Hrvatske, duvanjski je kraj ušao u njen sastav i tako dočekao stvaranje NDH 10. travnja 1941. godine. U kakvom raspoloženju je dočekana nova država u Duvnu svjedoči jedan dokument sačuvan u Istorijskom arhivu u Mostaru, u kojem doslovce piše: "Propašću Kraljevine Jugoslavije Hrvati u Duvnu su oduševljeni, Srbi razočarani, a muslimani 2:1".

Brojni su i užasni zločini koje su u razdoblju II. svj. rata nad hrvatskim narodom ovih krajeva počinili četnici, nacisti u selu Lug i Kuk, u kojem su ubijene 83 osobe, a u poraću Titovi partizani. Nezadovoljstvo Hrvata represijama, centralizmom i nametanjem unitarizma kulminiralo je sedamdesetih godina u pokretu prozvanom "Hrvatsko proljeće". Zbog ove žudnje za slobodom režim je raznim propagandnim i ostalim tehnikama hrvatskom imenu pridodavao epitete "nacionalista", "liberala", "šovinista", "tehnomenadžera", itd. a duvanjski kraj slovio je kao "leglo ustaštva, šovinizma i nacionalizma". Za diplomatska predstavništva u inozemstvu Duvnjaci i politički i gospodarski emigranti su bili ustaše, a za vlasti u "domovini" članovi njihovih obitelji, susjedi i prijatelji bili su jataci koje stalno treba držati pod kontrolom. Svuda u inozemstvu i kod kuće ih se sumnjičilo, uhodilo, optuživalo i sudski kažnjavalo. Svim mogućim metodama, a posebno u gospodarstvu, kočio se razvoj Duvanjskog kraja.

Godine 1990. se za vrijeme demokratskih promjena u BiH, stanovništvo duvanjskog kraja, slično kao i drugdje u BiH, opredijelilo za nacionalne stranke. U slučaju Tomislavgrada to je bila stranka HDZ BiH. 1991. grad Duvno mijenja ime u Tomislavgrad. Krajem 1991. općina Tomislavgrad ulazi u sastav Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Početkom rata u Bosni i Hercegovini 1992. Tomislavgrad se našao na udaru postrojbi Jugoslavenske narodne armije. Lokalno hrvatsko stanovništvo je organiziralo obranu preko HOS-a i HVO-a. Visoko povjereništvo UN za izbjeglice u Sarajevu izvijestilo je da je 1. kolovoza 1993. oko 3.000 Hrvata civila koje su iz Bugojna prognali muslimansko-bošnjački osvajači stiglo u Tomislavgrad.^[14]

Gospodarstvo

Gospodarstvo u Tomislavgradu, kao i u svim općinama u BiH, je prošlo kroz veoma teško razdoblje, što zbog prijelaza iz planskog u tržišno gospodarstvo, što zbog rata, što zbog globalne ekonomske krize. Još u 70-im godinama prošlog stoljeća mnogi radno sposobni muškarci odlaze u inozemstvo (prije svega Njemačku i Austriju), da bi tamo zaradili novac kao građevinski radnici, kojega ce poslije ulagati u Tomislavgrad. Zbog tih okolnosti grad i sela u općini doživljavaju građevinski "boom" (gradnja novih i obnavljanje starih kuća). Gotovo sve nove građevine su financirane iz privatnih izvora. Početkom 90-ih dolazi do velike stagnacije i pada gospodarstva, te novog vala iseljavanja. U vihoru rata mnoge tvornice i poduzeća propadaju, a zbog izuzetno teških uvjeta osniva se veoma malo novih.

Početkom 21. stoljeća žitelji Tomislavgrada ulažu povećano svoju snagu i novac u obrazovanje. Upravo u tom razdoblju mnogi mladi iz Tomislavgrada odlaze na studij najvećim djelom na sveučilista u Mostaru, Splitu i Zagrebu. Dio njih se vraća u Tomislavgrad, te započinju svoj posao upravo u tom gradu. Početkom 21. stoljeća, kao i danas, Tomislavgrad bilježi povećanje broja poduzeća u svim sektorima gospodarsta. Domaće stanovništo je lagano shvatilo sustav tržišnog gospodarstva i važnost individualnog ulaganja.

Obnovljena je tvornica kabela i vodiča, koja je ujedno i jedan od najvećih izvoznika u BiH te ujedno i najveći poslodavac u Tomislavgradu. Trenutno (2012) su u izgradnji čak tri tvornice, tvornica metalnih opruga (belgijski kapital), tvornica briketa te, što je posebno zanimljivo, tvornica jahti i manjih plovila (dijelom švicarski kapital). Zabilježena su mnoga ulaganja u stočarstvo, koje slovi kao jedno od najvećih resursa u općini, prvenstveno zbog plodnog Duvanjskog polja. Sagrađen je jedan od najvećih trgovačkih centara u Hercegovini, koji također slovi kao jedan od najvećih poslodavaca u općini. U zadnje vrijeme bilježi se veliki porast investicija u infrastrukturu (rasvjeta, prometnice, vodovod...)

Zbog sve češćeg osnivanja novih proizvodnih pogona te zbog izuzetno povoljnih cijena zemljišta u na novoj industrijskoj zoni, pravi procvat tomislavgradskog gospodarstva se tek očekuje.

Poznate osobe

Osobe podrijetlom iz Tomislavgrada i okolice

• Ivano Balić, hrvatski rukometaš
• Branko Ivanković, nogometni trener
• Nikola Jurčević, nogometni trener

Spomenici i znamenitosti

U gradu se nalazi brončani spomenik prvome hrvatskome kralju, kralju Tomislavu, koji je ujedno i spomenik palim hrvatskim braniteljima. Kod bazilike, koja dominira slikom grada te je ujedno s vremenom postala i svojevrsni simbol grada i općine, nalaze se također i nekoliko kipova hrvatskih svetaca. Crkva je dijelom izgrađena na ostatcima rimskog foruma. Općina Tomislavgrad ima ukupno 50 naselja i građevina iz rimskog doba^{[nedostaje izvor]}

U planu je otkrivanje novog spomenika duvanjskim "gastarbajterima" na gradskom kolodvoru kao znak zahvalnosti svima onima koji su novac zarađivali na njemačkim gradilištima, te taj isti ulagali i u Tomislavgrad. Spomenik bi trebao biti otkriven tokom 2012. godine.

Mediji

• Radio Tomislavgrad
• HTV Tomislavgrad
• Tomislav City, internetski portal
• TomislavNews, internetski portal

Obrazovanje

U samom gradu nalazi se osnovna škola "Ivan Mažuranić", Srednja strukovna škola, te Opća gimnazija Marka Marulića. U nekim mjesnim zajednicama nalaze se podružne škole osnovne škole u Tomislavgradu (prva četiri razreda), te samostalne osnovne škole (do osmog razreda). Gimnazija Marka Marulića broji svake godine u prosjeku nešto više od 400 učenika iz cijele općine. Zapošljava 42 osobe, od toga 31 profesora. Aktivnosti učenika i profesora se očituju u raznim sekcijama, između ostalih novinskoj te dramskoj sekciji, školskom zboru, vijeću učenika te volonterima.

Kultura

Kulturnu sliku grada bilo bi teško i zamisliti bez tomislavgradske izdavačke kuće "Naša ognjišta", koja osim brojnih knjiga izdaje i katolički mjesečnik istoimenog naziva, koji je s vremenom postao prava robna marka Tomislavgrada, budući da se redovno čita diljem cijele BiH i Hrvatske. Svoje tržište "Naša ognjišta" pronalaze također diljem Europe, pa čak i preko oceana.

Tomislavgrad je dao i mnoga likovna imena, od kojih se posebno ističe poznati i diljem Europe priznati slikar Virgilije Nevistić.

Od glazbenih manifestacija valja izdvojiti "Prvi glas Duvna", natjecanje pjevača amatera, za kojeg se svake godine traži karta više. Niti tradicionalna glazba, pjevanje i svirka nisu zaboravljeni, budući da u Tomislavgradu djeluje HKUD Kralj Tomislav, te u okolici još tri kulturno-umjetnička društva - "Sitan tanac" u Šujici, "fra Mijo Čuić" u Bukovici i "Sarajlije" u Sarajlijama.

Najnovije kulturno-umjetničko društvo je osnovano u proljeće 2007. godine. To je inače HKUD Sarajlije, koje okuplja nekoliko gangaša, pjevača, plesača i svirača iz Sarajlija, ali i iz susjednih sela (Kuk, Letka).^[16]

Šport

U Tomislavgradu djeluju relativno velik broj sportskih klubova, od kojih se posebnim uspjesima izdvajaju ragbi klub Tomislav te taekwondo klub Šujica. Između ostalog valja još izdvojiti:

• HNK Tomislav
• KK Tomislav
• Skijaški klub "Striž"
• RK Delminijum
• Šahovski klub "Tomislav"
• Aeroklub "Tomislav"

Također iznimno uspješni^[17] ženski košarkaški sastav ŽKK Tomislav^[18] iz Tomislavgrada se zbog financijskih razloga privremeno ugasio.^{[nedostaje izvor]}

Od manifestacija valja izdvojiti onu najveću, općinsko nogometno prvenstvo u čijem natjecanju sudjeluju sela s područja općine Tomislavgrad. Svake godine, posebice u ljetnim mjesecima, organiziraju se i mnogi malonogometni turniri.

Napomena

• ^↑n1  Ostali načini pisanja naziva su: Tomislav-Grad,^[19][20] te Tomislav Grad.^[21]

Izvori

Literatura

• Hasan Zolić, odg. ur., Nacionalni sastav stanovništva : rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Statistički bilten 234., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, prosinca 1993. (URL)

• internetski izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf

Vanjske poveznice

• Službene stranice općine Tomislavgrad
• Radio Tomislavgrad

Galerija

• 
  Tomislavgrad
• 
  Tomislavgrad
• 
  Crkva Sv. Ante u Šujici
• 
  Tomislavgradski kraj
• 
  U blizini Tomislavgrada
• 
  Duvanjsko polje

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Tomislavgrad

v • r • u Upravna podjela Bosne i Hercegovine v • u Entiteti Bosne i Hercegovine Federacija Bosne i Hercegovine • Republika Srpska v • u Županije Federacije Bosne i Hercegovine Unsko-sanska • Posavska • Tuzlanska • Zeničko-dobojska • Bosansko-podrinjska Goražde Središnja Bosna • Hercegovačko-neretvanska • Zapadnohercegovačka • Sarajevska • Hercegbosanska v • u Distrikti Bosne i Hercegovine Distrikt Brčko v • u Gradovi Bosne i Hercegovine Banja Luka • Bihać • Bijeljina • Gradiška • Bosanska Krupa • Cazin • Čapljina • Derventa • Doboj • Goražde • Gračanica • Gradačac • Istočno Sarajevo • Konjic • Livno • Ljubuški • Mostar • Orašje • Prijedor • Sarajevo • Srebrenik • Stolac • Široki Brijeg • Trebinje • Tuzla • Visoko • Zenica • Zvornik • Živinice v • u Općine Bosne i Hercegovine Federacija Bosne i Hercegovine Banovići • Bosanski Petrovac • Bosansko Grahovo • Breza • Bugojno • Busovača • Bužim • Cazin • Centar, Sarajevo • Čelić • Čitluk • Drvar • Doboj Istok • Doboj Jug • Dobretići • Domaljevac-Šamac • Donji Vakuf • Foča-Ustikolina • Fojnica • Glamoč • Grude • Hadžići • Ilidža • Ilijaš • Jablanica • Jajce • Kakanj • Kalesija • Kiseljak • Kladanj • Ključ • Kreševo • Kupres • Lukavac • Maglaj • Neum • Novi Grad, Sarajevo • Novi Travnik • Novo Sarajevo • Odžak • Olovo • Pale-Prača • Posušje • Prozor-Rama • Ravno • Sanski Most • Sapna • Stari Grad, Sarajevo • Teočak • Tešanj • Tomislavgrad • Travnik • Trnovo (FBiH) • Uskoplje • Usora • Vareš • Velika Kladuša • Vitez • Vogošća • Zavidovići • Žepče Republika Srpska Berkovići • Bileća • Bosanska Dubica • Bosanska Gradiška • Bosanska Kostajnica • Bosanski Brod • Bosanski Novi • Bosanski Šamac • Bosansko Petrovo Selo • Bratunac • Čajniče • Čelinac • Derventa • Donji Žabar • Foča • Gacko • Han Pijesak • Istočna Ilidža • Istočni Drvar • Istočni Mostar • Istočni Stari Grad • Istočno Novo Sarajevo • Jezero • Kalinovik • Kotor Varoš • Krupa na Uni • Kupres (RS) • Laktaši • Lopare • Ljubinje • Milići • Modriča • Mrkonjić Grad • Nevesinje • Novo Goražde • Osmaci • Oštra Luka • Pale • Pelagićevo • Petrovac • Prnjavor • Ribnik • Rogatica • Rudo • Skender Vakuf • Sokolac • Srbac • Srebrenica • Stanari • Šekovići • Šipovo • Teslić • Trnovo (RS) • Ugljevik • Višegrad • Vlasenica • Vukosavlje