Lašva (župa): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →top: popravak godina |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 3: | Redak 3: | ||
'''Lašva''' je [[rani srednji vijek|ranosrednjovjekovna]] [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|bosanska]] [[politička župa]]. Prvi se put spominje [[1244.]] godine u povelji [[Bela IV|Bele IV]]<ref name="Lašva">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=35540 Lašva], enciklopedija.hr, preuzeto 30. srpnja 2015.</ref> |
'''Lašva''' je [[rani srednji vijek|ranosrednjovjekovna]] [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|bosanska]] [[politička župa]]. Prvi se put spominje [[1244.]] godine u povelji [[Bela IV|Bele IV]]<ref name="Lašva">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=35540 Lašva], enciklopedija.hr, preuzeto 30. srpnja 2015.</ref> |
||
Nalazila se zapadno od političke župe [[Vrhbosna (politička župa)|Vrhbosne]], u [[Travnik|travničkom]] kraju.<ref name="spomenica">''Spomenica 50-godišnjice r.-k. župe Stup 1890 -1940'' ur. [[Augustin Kristić]]. Izdanje Rmkt. župskoga ureda - Stup. Sarajevo 1941.; str. 10</ref> Sa [[Brod (župa)|župom Brod]] činila je jezgru srednjovjekovne bosanske države. Obuhvaćala je prostor od rijeke [[Bila|Bile]] na istoku, na jugu se prostirala do padina [[Vranica|Vranice]] i [[Bistrička rika|Bistričke rike]], a granica prema zapadu išla je rijekom [[Ugar|Ugrom]], preko Orašca obroncima [[Ranča|Ranče]] do [[Dobretići|Dobretića]], preko Radeške kose do Vitolja, Ponira i Paleža. Granica dalje nastavlja preko Crnog Vrha, Gradine i Hatarića na [[Radalj]] i [[Komar]] odakle počinje južna granica.<ref>Zlatko Đukić, Pavo Živković: Srednjovjekovne župe Lašva i Brod, naseljenost i okruženje, Bosna Franciscana, 27, 2007., str. 119.-130.</ref> |
Nalazila se zapadno od političke župe [[Vrhbosna (politička župa)|Vrhbosne]], u [[Travnik|travničkom]] kraju.<ref name="spomenica">''Spomenica 50-godišnjice r.-k. župe Stup 1890 -1940'' ur. [[Augustin Kristić]]. Izdanje Rmkt. župskoga ureda - Stup. Sarajevo 1941.; str. 10</ref> Sa [[Brod (župa)|župom Brod]] činila je jezgru srednjovjekovne bosanske države. Obuhvaćala je prostor od rijeke [[Bila|Bile]] na istoku, na jugu se prostirala do padina [[Vranica|Vranice]] i [[Bistrička rika|Bistričke rike]], a granica prema zapadu išla je rijekom [[Ugar|Ugrom]], preko Orašca obroncima [[Ranča|Ranče]] do [[Dobretići|Dobretića]], preko Radeške kose do Vitolja, Ponira i Paleža. Granica dalje nastavlja preko Crnog Vrha, Gradine i Hatarića na [[Radalj]] i [[Komar]] odakle počinje južna granica.<ref>Zlatko Đukić, Pavo Živković: Srednjovjekovne župe Lašva i Brod, naseljenost i okruženje, Bosna Franciscana, 27, 2007., str. 119.-130.</ref> |
||
Od [[12. stoljeće|12. stoljeća]] do [[1463.]] i dolaska [[Osmanlije|Osmanlija]] bila je u sastavu bosanske države.<ref name="Lašva"/> |
Od [[12. stoljeće|12. stoljeća]] do [[1463.]] i dolaska [[Osmanlije|Osmanlija]] bila je u sastavu bosanske države.<ref name="Lašva"/> |
||
Posljednja izmjena od 13. lipnja 2023. u 19:56
Lašva je ranosrednjovjekovna bosanska politička župa. Prvi se put spominje 1244. godine u povelji Bele IV[1]
Nalazila se zapadno od političke župe Vrhbosne, u travničkom kraju.[2] Sa župom Brod činila je jezgru srednjovjekovne bosanske države. Obuhvaćala je prostor od rijeke Bile na istoku, na jugu se prostirala do padina Vranice i Bistričke rike, a granica prema zapadu išla je rijekom Ugrom, preko Orašca obroncima Ranče do Dobretića, preko Radeške kose do Vitolja, Ponira i Paleža. Granica dalje nastavlja preko Crnog Vrha, Gradine i Hatarića na Radalj i Komar odakle počinje južna granica.[3]
Od 12. stoljeća do 1463. i dolaska Osmanlija bila je u sastavu bosanske države.[1]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b Lašva, enciklopedija.hr, preuzeto 30. srpnja 2015.
- ↑ Spomenica 50-godišnjice r.-k. župe Stup 1890 -1940 ur. Augustin Kristić. Izdanje Rmkt. župskoga ureda - Stup. Sarajevo 1941.; str. 10
- ↑ Zlatko Đukić, Pavo Živković: Srednjovjekovne župe Lašva i Brod, naseljenost i okruženje, Bosna Franciscana, 27, 2007., str. 119.-130.