Koncentracijski logor: razlika između inačica
m pov. Oznaka: uklonjeno uređivanje |
Vraćanje izmjena da su konc logori bili u NHD pod Pavelićem koje su uklonjene. Oznaka: uklanjanje ručnim načinom |
||
Redak 2: | Redak 2: | ||
{{Stilska dorada}} |
{{Stilska dorada}} |
||
[[Datoteka:Slave_laborers_at_Buchenwald.jpg|mini|Zatočenici u sabirnom logoru Buchenwald 16. travnja 1945. god.|alt=]] |
[[Datoteka:Slave_laborers_at_Buchenwald.jpg|mini|Zatočenici u sabirnom logoru Buchenwald 16. travnja 1945. god.|alt=]] |
||
'''Koncentracijski |
'''Koncentracijski logor''' ([[Njemački jezik|njem]]. ''Konzentrationslager, '''KZ''') je naziv za , [[]]. |
||
Na području bivše Jugoslavije je [[Nezavisna Država Hrvatska|ustaška vlast]] po uzoru na njemačke naciste koristila izraz "Sabirni logor" za ime svojih koncentracijskih logora. |
|||
⚫ | |||
⚫ | |||
Koncentracijski logori se izdvajaju po tome da prvenstveno služe ciljanom ponižavanju, mrcvarenju, mučenju i/ili uništavanju istih skupina iako često imaju i sekundarnu namjenu kao radni logor. |
|||
== Etimologija == |
|||
Izraz ''sabirni logor'' potječe iz nacističkog naziva ''Konzentrationslager'' {{Nedostaje izvor}}. |
|||
==Povijest== |
==Povijest== |
||
Prvi sabirni logor pojavio se za vrijeme [[Treći kubanski rat za neovisnost| |
Prvi sabirni logor pojavio se za vrijeme [[Treći kubanski rat za neovisnost| kubanskog rata za neovisnost]], kada je [[španjolska|španjolski]] vojni guverner [[Valeriano Weyler]] naredio prisilno iseljavanje i zatvaranje seljaka i njihovih obitelji s područja gdje su djelovali [[kuba]]nski pobunjenici. Zbog loših uvjeta i pretrpavanja umrlo je mnogo zatvorenika. |
||
[[UK|Britanci]] su koristili sabirne logore za vrijeme [[Burski rat| |
[[UK|Britanci]] su koristili sabirne logore za vrijeme [[Burski rat| Burskog rata]] su zatvarali uglavnom [[Buri (Južna Afrika)|burske]] žene i djecu u logore diljem [[Južnoafrička Republika|Južnoafričke Republike]]. Zbog loših uvjeta života u logorima, te slabe ishrane umrlo je više od 28000 zatvorenika. |
||
Za [[ |
Za [[ režima uspostavljeni su brojni [[gulag|gulazi]], još prije [[1941.]] i napada na SSSR]]. |
||
U [[Kraljevina Jugoslavija| |
U [[Kraljevina Jugoslavija| Jugoslaviji]] uspostavljeni sabirni logori pred svjetski rat. Namijenjeni su bili , a osnovani su na kraljevu zapovijed. |
||
Tijekom [[Drugi svjetski rat| |
Tijekom [[Drugi svjetski rat| svjetskog rata]] obje strane držale su sabirne logore, no [[Sile Osovine]] koristile su sabirne logore za masovno istrebljivanje nepoželjnih etničkih skupina (npr. [[Židovi]], [[Romi]], [[Slaveni]]) te političkih neprijatelja. U mnogim slučajevima [[Nacistički sabirni logori|sabirni logori u nacističkoj Njemačkoj]] bili su radni logori u kojima su zatvorenici radili kao [[rob]]ovi. |
||
[[| ]] djelovao je [[Sabirni logor Jasenovac]]. Nakon [[1945.]] godine, dakle u sklopu [[SFRJ]], neki sabirni logori nastavili su postojati, u njih su odvođeni politički protivnici (označeni kao "neprijatelji države i naroda") [[Hrvati|hrvatske]] . |
|||
Tijekom [[Velikosrpska agresija 1990-ih| |
Tijekom [[Velikosrpska agresija 1990-ih|agresije na Republiku Hrvatsku]] 1990-ih, branitelji i civili odvođeni su u sabirne logore koje su organizirali [[Republika Srpska Krajina|pobunjeni Srbi]] na teritoriju Republike Hrvatske te na teritoriju [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Najveći i najozloglašeniji bio je [[Logor Srijemska Mitrovica]]. |
||
U [[rat u BiH|ratu u BiH]] su također otvarani sabirni logori, a neki od najzloglasnijih su [[logor Omarska|Omarska]], [[logor Keraterm|Keraterm]] i [[logor Manjača|Manjača]], koji su bili pod |
U [[rat u BiH|ratu u BiH]] su također otvarani sabirni logori, a neki od najzloglasnijih su [[logor Omarska|Omarska]], [[logor Keraterm|Keraterm]] i [[logor Manjača|Manjača]], koji su bili pod [[Vojska Republike Srpske|]]. |
||
== Slike sabirnih logora == |
== Slike sabirnih logora == |
||
<gallery> |
<gallery> |
||
Datoteka:May 1944 - Jews from Carpathian Ruthenia arrive at Auschwitz-Birkenau.jpg|Dolazak karpatskih Židova u sabirni logor Auschwitz (svibanj 1944. god.) |
|||
Datoteka:Bundesarchiv B 285 Bild-04413, KZ Auschwitz, Einfahrt.jpg|Ulaz u [[sabirni logor Auschwitz]] (1945. god.) |
Datoteka:Bundesarchiv B 285 Bild-04413, KZ Auschwitz, Einfahrt.jpg|Ulaz u [[sabirni logor Auschwitz]] (1945. god.) |
||
Datoteka:Bundesarchiv Bild 152-01-16, KZ Dachau, SS-Wachmannschaft.jpg|Novoobučeni [[Schutzstaffel|SS]] stražari u sabirnom logoru Dachau 27. svibnja 1933. god. |
|||
Datoteka:KZ Dachau.jpg|Ulaz u [[sabirni logor Dachau]]. (2010. god.) |
Datoteka:KZ Dachau.jpg|Ulaz u [[sabirni logor Dachau]]. (2010. god.) |
||
Datoteka:Jasenovac, brána.jpg|Ulaz u [[sabirni logor Jasenovac]]. |
Datoteka:Jasenovac, brána.jpg|Ulaz u [[sabirni logor Jasenovac]]. |
||
Datoteka:Serb prisoners in Jasenovac, 1942.jpg|Srpski zatvorenici u sabirnom logoru [[Sabirni logor Jasenovac|Jasenovac]], [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]. 1942. god. |
|||
</gallery> |
</gallery> |
||
Inačica od 3. prosinca 2023. u 11:19
Koncentracijski logor (njem. Konzentrationslager, KZ) je naziv za razne zatočeničke logore nacističke Njemačke i njezinih saveznika za vrijeme Drugog svjetskog rata, ali pogotovu za logore smrti u kojima je ubijeno više milijuna ljudi i sproveden holokaust. Iako je sam izraz korišten i prije pojave nacističkog režima, opisujući sabirne logore, u današnjici se zbog surovosti i razmjera nacističkih zločina gotovo isključivo koristi u spomenutom kontekstu.
Na području bivše Jugoslavije je ustaška vlast po uzoru na njemačke naciste koristila izraz "Sabirni logor" za ime svojih koncentracijskih logora.
Obični zatočenički logori se koriste za zatvaranje političkih protivnika režima, pripadnika pojedinih etničkih ili religijskih skupina, te nepoželjnog civilnog stanovništva. Takvi logori stvaraju se uglavnom tijekom ratova. Zatvorenici u njima bivaju zatočeni bez sudskih procesa, najčešće na osnovi političkih, vjerskih, kao i nacionalnih kriterija.
Koncentracijski logori se izdvajaju po tome da prvenstveno služe ciljanom ponižavanju, mrcvarenju, mučenju i/ili uništavanju istih skupina iako često imaju i sekundarnu namjenu kao radni logor.
Etimologija
Izraz sabirni logor potječe iz nacističkog naziva Konzentrationslager [nedostaje izvor].
Povijest
Prvi sabirni logor pojavio se za vrijeme Trećeg kubanskog rata za neovisnost (1895. – 1898.), kada je španjolski vojni guverner Valeriano Weyler naredio prisilno iseljavanje i zatvaranje seljaka i njihovih obitelji s područja gdje su djelovali kubanski pobunjenici. Zbog loših uvjeta i pretrpavanja umrlo je mnogo zatvorenika.
Britanci su koristili sabirne logore za vrijeme Drugog Burskog rata (1899. – 1902.), gdje su zatvarali uglavnom burske žene i djecu u logore diljem Južnoafričke Republike. Zbog loših uvjeta života u logorima, te slabe ishrane umrlo je više od 28.000 zatvorenika.
Za Staljinova režima uspostavljeni su brojni gulazi, još prije 1941. i napada na SSSR.
U kraljevini Jugoslaviji su uspostavljeni sabirni logori pred drugi svjetski rat. Namijenjeni su bili komunistima, a osnovani su na kraljevu zapovijed.
Tijekom Drugog svjetskog rata obje strane držale su sabirne logore, no Sile Osovine koristile su sabirne logore za masovno istrebljivanje nepoželjnih etničkih skupina (npr. Židovi, Romi, Slaveni), te političkih neprijatelja. U mnogim slučajevima sabirni logori u nacističkoj Njemačkoj bili su radni logori u kojima su zatvorenici radili kao robovi.
Na području današnje Republike Hrvatske, za vladavine Ante Pavelića i režima NDH djelovao je Sabirni logor Jasenovac za ubojstva velikog broja Srba, Židova, Roma i Hrvata neistomišljenika režima. Nakon 1945. godine, dakle u sklopu SFRJ, neki sabirni logori nastavili su postojati, u njih su odvođeni politički protivnici (označeni kao "neprijatelji države i naroda") hrvatske nacionalnosti.
Tijekom agresije na Republiku Hrvatsku 1990-ih, branitelji i civili odvođeni su u sabirne logore koje su organizirali pobunjeni Srbi na okupiranom teritoriju Republike Hrvatske, te na teritoriju Srbije i Crne Gore. Najveći i najozloglašeniji bio je Logor Srijemska Mitrovica.
U ratu u BiH su također otvarani sabirni logori, a neki od najzloglasnijih su Omarska, Keraterm i Manjača, koji su bili pod srpskim nadzorom.
Slike sabirnih logora
-
Dolazak karpatskih Židova u sabirni logor Auschwitz (svibanj 1944. god.)
-
Ulaz u sabirni logor Auschwitz (1945. god.)
-
Novoobučeni SS stražari u sabirnom logoru Dachau 27. svibnja 1933. god.
-
Ulaz u sabirni logor Dachau. (2010. god.)
-
Ulaz u sabirni logor Jasenovac.