Narva (rijeka): razlika između inačica
proširenje s en.wiki. |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 41: | Redak 41: | ||
== Geografija == |
== Geografija == |
||
[[Datoteka:EU-EE-IV-Narva-Jõesuu-Russia-Estonia_board.JPG|lijevo|mini|220x220px| |
[[Datoteka:EU-EE-IV-Narva-Jõesuu-Russia-Estonia_board.JPG|lijevo|mini|220x220px| rijeke Narve u Baltičko more kod [[Narva-Jõesuu]] (2009.)]] |
||
Rijeka Narva istječe iz sjeveroistočnoga dijela [[Čudsko-pskovsko jezero|jezera Peipus]] u blizini estonskoga naseljenog mjesta Vasknarva i ruskoga mjesta Skjamja . Postoji još nekoliko malih sela u gornjem dijelu rijeke na estonskoj i ruskoj strani, ali do grada Narve obale rijeke su uglavnom šumovite ili močvarne. Na ulazu u gradove Narvu i Ivangorod izgrađena je brana što je stvorilo [[Narva (jezero)|akumulacijsko jezero Narva]], koje se proteže do 38 kilometara uzvodno.<ref>{{Citiranje weba|title=Sada aastat Narva jõe äravoolu mõõtmisi|url=http://www.loodusajakiri.ee/eesti_loodus/index.php?id=230|access-date=2009-01-11|website=[[Eesti Loodus]]|language=et}}</ref> Narva se ulijeva u [[Narvski zaljev|istoimenoga zaljeva]] u blizini estonskoag grada [[Narva-Jõesuu]], trećeg najvećeg naselja na rijeci nakon Narve i Ivangoroda. |
Rijeka Narva istječe iz sjeveroistočnoga dijela [[Čudsko-pskovsko jezero|jezera Peipus]] u blizini estonskoga naseljenog mjesta Vasknarva i ruskoga mjesta Skjamja . Postoji još nekoliko malih sela u gornjem dijelu rijeke na estonskoj i ruskoj strani, ali do grada Narve obale rijeke su uglavnom šumovite ili močvarne. Na ulazu u gradove Narvu i Ivangorod izgrađena je brana što je stvorilo [[Narva (jezero)|akumulacijsko jezero Narva]], koje se proteže do 38 kilometara uzvodno.<ref>{{Citiranje weba|title=Sada aastat Narva jõe äravoolu mõõtmisi|url=http://www.loodusajakiri.ee/eesti_loodus/index.php?id=230|access-date=2009-01-11|website=[[Eesti Loodus]]|language=et}}</ref> Narva se ulijeva u [[Narvski zaljev|istoimenoga zaljeva]] u blizini estonskoag grada [[Narva-Jõesuu]], trećeg najvećeg naselja na rijeci nakon Narve i Ivangoroda. |
||
Inačica od 31. svibnja 2024. u 17:26
| Narva | |
|---|---|
| rijeka | |
 Narva teče između dvorca Hermann i tvrđave Ivangorod | |
 Porječje Narve | |
| Položaj | |
| Države | |
| Naselja | Narva, Ivangorod, Narva-Jõesuu |
| Fizikalne osobine | |
| Duljina | 77 km |
| Površina porječja | 56.225 km2 |
| Istjek | |
| • Prosječni | 400 m3 |
| Tok rijeke | |
| Izvor | Čudsko jezero |
| • Nad. vis. | 30 m |
| • Koord. | 58°59′14″N 27°43′49″E / 58.987306°N 27.730306°E |
| Ušće | zaljev Narva |
| • Koord. | 59°28′12″N 28°02′36″E / 59.469889°N 28.043389°E |
| Ulijeva se u | zaljev Narva, Baltičko more |
| Pritoci | |
| • Lijevi | Jaama, Poruni, Mustajõgi |
| • Desni | Plyussa, Rosson |
.png)  izvor  ušće Narva na zemljovidu Estonije  | |
Narva (est. Narva jõgi, u prošlosti i Narova) je pogranična rijeka na sjeverozapadu Rusije i sjeveroistoku Estonije čiji tok oblikuje prirodnu granicu između tih dviju država. Dugačka je 76,2 km i najveća je estonska rijeka po protoku vode.[1] Izvire iz Čudskog jezera, teče kroz grad Narvu i ulijeva se u istoimeni zaljev, koji je dio Finskoga zaljeva. Narva daje drugi najveći dotok slatke vode u Finski zaljev (najveći dotok dolazi iz rijeke Neve). Njezino porječje obuhvaća dijelove Rusije, Estonije, Latvije i najsjeverniji kutak Bjelorusije, a zajedno s Čudskim jezerom i Pskovskim jezerom južnije tvori prirodnu granicu Estonije i Rusije.
Po ovoj rijeci ime je dobila i neolitska narvska kultura i treći najveći grad Estonije tik uz granicu s Rusijom. Nasuprot graničnoj liniji nalazi se ruski grad Ivangorod. Na ušću Narve smješteno je turističko odmaralište Narva-Jõesuu.
Etimologija
Etimologija toponima Narva nije jasna. Prema jednoj hipotezi izraz vuče korijen u finskoj riječi narva koja na baltofinskome jeziku Vepsu znači "vodopad" ili "potok".[2]
Geografija
Rijeka Narva istječe iz sjeveroistočnoga dijela jezera Peipus u blizini estonskoga naseljenog mjesta Vasknarva i ruskoga mjesta Skjamja . Postoji još nekoliko malih sela u gornjem dijelu rijeke na estonskoj i ruskoj strani, ali do grada Narve obale rijeke su uglavnom šumovite ili močvarne. Na ulazu u gradove Narvu i Ivangorod izgrađena je brana što je stvorilo akumulacijsko jezero Narva, koje se proteže do 38 kilometara uzvodno.[3] Narva se ulijeva u istoimenoga zaljeva u blizini estonskoag grada Narva-Jõesuu, trećeg najvećeg naselja na rijeci nakon Narve i Ivangoroda.
Pljussa je najveća pritoka rijeke Narve, spaja se s rijekom u akumulacijskom jezeru s desne strane. Veliko Čudsko jezero se ulijeva mnogo veća ruska rijeka Velikaja, koja zajedno s Narvom čini rašireni slijev koji se prostire na teritoriju obaju zemalja.
Na jugoistočnome dijelu grada Narve nasuprot ruskom gradu Ivangorodu rijeka teče preko baltičkog Klinta tvoreći tako slapove Narve. Ti su slapovi prije izgradnje brane bili najveći u Europi.[4] Prije nego bi voda stigla do slapova, otok Kreenholm ju dijeli na dva kraka tako da se slapovi račvaju. Slapovi Kreenholm zapadno od otoka široki su 60 metara i visoki 6,5 metara i slijevaju se terasasto u grad. Slapovi Joala istočno od otoka široki su 110 metara i također formiraju više terasa, a sredinom njih prolazi međunarodna granica koja je i ujedno vanjska granica Europske unije, te šengenska granica.[4]
Od stvaranja akumulacijskoga jezera Narva 1955. godine slapovi su gotovo prestali postojati, ali svake godine voda se ispušta iz jezera na nekoliko dana i slapovi se opet formiraju u punoj snazi. Tijekom ispuštanja vode pristup slapovima je ipak otežan jer se nalazi u graničnoj zoni, većina zapadne obale Narve je privatno zatvoreno industrijsko zemljište.
Izvori
- ↑ The River Narva (PDF) (engleski). Estonian Environmental Board. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 3. prosinca 2013. Pristupljeno 30. rujna 2015.
- ↑ Formation of city. Narva Museum. Pristupljeno 11. siječnja 2009.
- ↑ Sada aastat Narva jõe äravoolu mõõtmisi. Eesti Loodus (estonski). Pristupljeno 11. siječnja 2009.
- ↑ a b Suuroja, Kalle. 2005. Põhja-Eesti klint (estonski). Eesti Geoloogiakeskus. ISBN 9985-815-53-X