Staronorveški jezik: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Preinaka; staronorveški =/= staronordijski |
mNema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir jezik|ime=Staronorveški jezik|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici=gammelnorsk / gamalnorsk|regije=[[Norveška]]|pismo=[[Rune]] i [[latinica]]|sil=—|jezična porodica=[[Indoeuropski jezici|indoeuropski]]<br> [[Germanski jezici|germanski]]<br> [[Sjevernogermanski jezici|sjevernogermanski]]<br> [[Zapadnoskandinavski jezici|zapadnoskandinavski]]<br> '''staronorveški'''}} |
{{Infookvir jezik|ime=Staronorveški jezik|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici=gammelnorsk / gamalnorsk|regije=[[Norveška]]|pismo=[[Rune]] i [[latinica]]|sil=—|jezična porodica=[[Indoeuropski jezici|indoeuropski]]<br> [[Germanski jezici|germanski]]<br> [[Sjevernogermanski jezici|sjevernogermanski]]<br> [[Zapadnoskandinavski jezici|zapadnoskandinavski]]<br> '''staronorveški'''}} |
||
'''Staronorveški jezik''' ( |
'''Staronorveški jezik''' ( ''gammelnorsk'') jest rani oblik [[Norveški jezik|norveškoga jezika]] kojim se govorilo u [[Norveška|Norveškoj]] između [[11. stoljeće|11.]] i [[14. stoljeće|15. st.]]<ref>{{Citiranje knjige|last=Bandle|first=Oskar i dr.|title=The Nordic Languages: An International Handbook of the History of the North Germanic Languages|publisher=Walter de Gruyter|year=2005.|isbn=3-11-017149-X|pages=1083|chapter=Phonological developments from Old Nordic to Early Modern Nordic I: West Scandinavian}}</ref> kao prijelaznom inačicom između [[Staronordijski jezik|staronordijskoga]]<ref>{{Citiranje weba|title=staronordijski - Hrvatska enciklopedija|url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57865|access-date=2024-01-01|website=www.enciklopedija.hr}}</ref> i [[Srednjonorveški jezik|srednjonorveškoga]].<ref name=":0">{{Citiranje weba|last=Hval|first=Heidi|date=24. veljače 1998.|title=The History of Norwegian|url=https://linguistics.byu.edu/classes/Ling450ch/reports/norwegian.html|url-status=live|access-date=1. siječnja 2024.|website=Brigham Young University}}</ref> Govorio se u razdoblju [[Srednji vijek|srednjega vijeka]] kada su [[Vikinzi|vikinški]] način života počeo zamirati, a [[kršćanstvo]] je počelo igrati sve veću ulogu u društvu. Time je u uporabu ušla [[latinica]], a koristila se uz [[Rune|runsko pismo]]. |
||
U ranijem se razdoblju vrlo malo razlikovao od [[Staroislandski jezik|staroislandskoga]], no tijekom [[13. stoljeće|13. stoljeća]] počeo se dijeliti na [[Dijalekt|dijalekte]], čime je začeo dijalektalnu podjelu suvremenoga norveškoga. Ti su dijalekti stvorili dijalekatski kontinuum, čime su zapadni dijalekti bili sličniji staroislandskome, a istočni starošvedskome.<ref name=":0" /> Najočitija razlika između staronorveškoga i staroislandskoga bila je u pravopisu.<ref>{{Citiranje knjige|last=Gordon|first=E. V.|title=An Introduction to Old Norse|publisher=Clarendon Press|year=1957.|isbn=0-19-811184-3|location=Oxford|pages=319–320}}</ref> |
U ranijem se razdoblju vrlo malo razlikovao od [[Staroislandski jezik|staroislandskoga]], no tijekom [[13. stoljeće|13. stoljeća]] počeo se dijeliti na [[Dijalekt|dijalekte]], čime je začeo dijalektalnu podjelu suvremenoga norveškoga. Ti su dijalekti stvorili dijalekatski kontinuum, čime su zapadni dijalekti bili sličniji staroislandskome, a istočni starošvedskome.<ref name=":0" /> Najočitija razlika između staronorveškoga i staroislandskoga bila je u pravopisu.<ref>{{Citiranje knjige|last=Gordon|first=E. V.|title=An Introduction to Old Norse|publisher=Clarendon Press|year=1957.|isbn=0-19-811184-3|location=Oxford|pages=319–320}}</ref> |
||
Identificirana su četiri dijalektalna područja staronorveškoga na zapadu Norveške prema rukopisima iz razdoblja, a ta dijalektalna područja su:<ref name=":1">{{Citiranje knjige|last=Hagland|first=Jan Ragnar|title=The Nordic Languages: An International Handbook of the History of the North Germanic Languages|publisher=Walter de Gruyter|year=2002.|isbn=3-11-014876-5|location=Berlin|pages=1015–1017|chapter=Dialects and written language in Old Nordic I: Old Norwegian and Old Icelandic}}</ref> |
Identificirana su četiri dijalektalna područja staronorveškoga na zapadu Norveške prema rukopisima iz razdoblja, a ta dijalektalna područja su:<ref name=":1">{{Citiranje knjige|last=Hagland|first=Jan Ragnar|title=The Nordic Languages: An International Handbook of the History of the North Germanic Languages|publisher=Walter de Gruyter|year=2002.|isbn=3-11-014876-5|location=Berlin|pages=1015–1017|chapter=Dialects and written language in Old Nordic I: Old Norwegian and Old Icelandic}}</ref> |
||
* Trøndelag |
* Trøndelag |
||
* Sjeverozapadna Norveška ([[Romsdal]], [[Sunnmøre]], [[Nordfjord]] i obala [[Sogn og Fjordane|Sogna]]) |
* Sjeverozapadna Norveška ([[Romsdal]], [[Sunnmøre]], [[Nordfjord]] i obala [[Sogn og Fjordane|Sogna]]) |
||
* Jugozapadna Norveška |
* Jugozapadna Norveška |
||
| Redak 15: | Redak 15: | ||
Većina istraživača istok tadašnje Norveške dijalektalno dijele na jugoistočne i istočne dijalekte, a sjeverna područja ostaju nezabilježena.<ref name=":1" /> |
Većina istraživača istok tadašnje Norveške dijalektalno dijele na jugoistočne i istočne dijalekte, a sjeverna područja ostaju nezabilježena.<ref name=":1" /> |
||
== Srednjonorveški == |
== Srednjonorveški == |
||
Srednjonorveški podrazumjeva razdoblje u razvoju norveškoga jezika nakon dolaska [[Crna smrt|Crne smrti]], koja je ubila 60 % norveškog stanovništva, od sredine [[14. stoljeće|14.]] do sredine [[16. stoljeće|16. stoljeća]], kada ga je kao službeni i pisani jezik zamijenio [[Danski jezik|danski]].<ref name="forskning">{{cite web|author=Harald Aastorp|date=2004-08-01|title=Svartedauden enda verre enn antatt|url=http://www.forskning.no/Artikler/2004/juli/1090833676.68|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20080331003935/http://www.forskning.no/Artikler/2004/juli/1090833676.68|archive-date=2008-03-31|access-date=2009-01-03|publisher=Forskning.no}}</ref> |
Srednjonorveški podrazumjeva razdoblje u razvoju norveškoga jezika nakon dolaska [[Crna smrt|Crne smrti]], koja je ubila 60 % norveškog stanovništva, od sredine [[14. stoljeće|14.]] do sredine [[16. stoljeće|16. stoljeća]], kada ga je kao službeni i pisani jezik zamijenio [[Danski jezik|danski]].<ref name="forskning">{{cite web|author=Harald Aastorp|date=2004-08-01|title=Svartedauden enda verre enn antatt|url=http://www.forskning.no/Artikler/2004/juli/1090833676.68|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20080331003935/http://www.forskning.no/Artikler/2004/juli/1090833676.68|archive-date=2008-03-31|access-date=2009-01-03|publisher=Forskning.no}}</ref> |
||
Posljednja izmjena od 29. lipnja 2024. u 14:02
| Staronorveški jezik | |
| gammelnorsk / gamalnorsk | |
| Regije | Norveška |
| Razredba | indoeuropski germanski sjevernogermanski zapadnoskandinavski staronorveški |
| Pismo | Rune i latinica |
| Jezični kôd | |
| ISO 639-3 | — |
| Povezani članci: jezik | jezična porodica | popis jezika (po kodnim nazivima) | |
Staronorveški jezik (norveški: gammelnorsk) jest rani oblik norveškoga jezika kojim se govorilo u Norveškoj između 11. i 15. st.[1] kao prijelaznom inačicom između staronordijskoga[2] i srednjonorveškoga.[3] Govorio se u razdoblju srednjega vijeka kada su vikinški način života počeo zamirati, a kršćanstvo je počelo igrati sve veću ulogu u društvu. Time je u uporabu ušla latinica, a koristila se uz runsko pismo.
U ranijem se razdoblju vrlo malo razlikovao od staroislandskoga, no tijekom 13. stoljeća počeo se dijeliti na dijalekte, čime je začeo dijalektalnu podjelu suvremenoga norveškoga. Ti su dijalekti stvorili dijalekatski kontinuum, čime su zapadni dijalekti bili sličniji staroislandskome, a istočni starošvedskome.[3] Najočitija razlika između staronorveškoga i staroislandskoga bila je u pravopisu.[4]
Identificirana su četiri dijalektalna područja staronorveškoga na zapadu Norveške prema rukopisima iz razdoblja, a ta dijalektalna područja su:[5]
Većina istraživača istok tadašnje Norveške dijalektalno dijele na jugoistočne i istočne dijalekte, a sjeverna područja ostaju nezabilježena.[5]
Srednjonorveški jezik[uredi | uredi kôd]
Srednjonorveški podrazumjeva razdoblje u razvoju norveškoga jezika nakon dolaska Crne smrti, koja je ubila 60 % norveškog stanovništva, od sredine 14. do sredine 16. stoljeća, kada ga je kao službeni i pisani jezik zamijenio danski.[6]
Ovo razdoblje norveškoga obilježava značajno pojednostavljenje morfologije jezika, osobito padežnog sustava i glagolskih lica, kao i redukcija mnogih samoglasnika na /e/. Još je jedna velika promjena bila gubljenje zubnih tjesnačnika, /þ/ i /ð/, koji su ponegdje zamijenjeni zapornicima, a ponegdje potpuno iščeznuli.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Bandle, Oskar i dr. 2005. Phonological developments from Old Nordic to Early Modern Nordic I: West Scandinavian. The Nordic Languages: An International Handbook of the History of the North Germanic Languages. Walter de Gruyter. str. 1083. ISBN 3-11-017149-X
- ↑ staronordijski - Hrvatska enciklopedija. www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 1. siječnja 2024.
- ↑ a b Hval, Heidi. 24. veljače 1998. The History of Norwegian. Brigham Young University. Pristupljeno 1. siječnja 2024.
- ↑ Gordon, E. V. 1957. An Introduction to Old Norse. Clarendon Press. Oxford. str. 319–320. ISBN 0-19-811184-3
- ↑ a b Hagland, Jan Ragnar. 2002. Dialects and written language in Old Nordic I: Old Norwegian and Old Icelandic. The Nordic Languages: An International Handbook of the History of the North Germanic Languages. Walter de Gruyter. Berlin. str. 1015–1017. ISBN 3-11-014876-5
- ↑ Harald Aastorp. 1. kolovoza 2004. Svartedauden enda verre enn antatt. Forskning.no. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. ožujka 2008. Pristupljeno 3. siječnja 2009.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- The Old Norse Language Arhivirana inačica izvorne stranice od 25. prosinca 2009. (Wayback Machine)
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||