Mandarina
Mandarina | |
---|---|
Plod mandarine | |
Sistematika | |
Carstvo: | Plantae |
Divizija: | Magnoliophyta |
Red: | Sapindales |
Porodica: | Rutaceae |
Rod: | Citrus |
Vrste | |
Baze podataka | |
Mandarina ili mandarinka (瓯柑) (lat. Citrus reticulata) je biljka iz porodice Rutaceae, a pripada rodu Citrusa. Mandarine su zimzelene biljke, naastu do oko 3 metra visine, sa širim listovima od ostalih citrusa. Najbolje uspijeva u suptropskim krajevima jer je osjetliva na hladnoću, posebno na temperature ispod ništice. Kod nas mandarina najbolje uspijeva u dolini Neretve gdje su odlični uvjeti za plantažno uzgajanje vrlo kvalitetnih sorti unšiu mandarina koje se uzgajaju od 1934. godine. Sorta unšiu (Unshiu, Satsuma) zapravo je sortna grupa japanskih mandarina, kojih ima više od 200. Zbog otpornosti na hladnoću (može izdržati kraće periode hladnoće i do -10°C) postala je glavna sorta uzgoja u našim krajevima.
Vrste i karakteristike
Sorta Unšiu je najrasprostranjenija u našim krajevima, posebno u dolini Neretve. Cvjeta rano, s mirisnim bijelim cvjetovima. Voćka je sočna, slatka, skoro bez sjemenki. Sazrijeva u jesen.
U nešto manjem obujmu u nas se uzgajaju i druge sorte kao što su clementine (na Dubrovačkom području poznat kao aleksandrin) i sorta havana (domaća mandarina, narančin). Klementina je manje otporna na hladnoću, plodovi su joj slađi i ukusniji od unšiu sorte, bez sjemenki. Sorta havana kasno sazrijeva, u siječnju ili čak veljači, plod je pun sjemenki, te ga mnogi zbog toga izbjegavaju. Vrlo je mirisan i boljeg okusa od sorte unšiu.
Kemijski sastav
100g mandarine sadrži: | |||||||
kcal | kJ | voda | masnoće | kalij | kalcij | Magnezij | Vitamin C |
46-50 | 195-210 | 85-87 g | 0,3 g | 210 mg | 33 mg | 11 mg | 30 mg |