Prijeđi na sadržaj

Dortmund

Koordinate: 51°31′N 7°28′E / 51.517°N 7.467°E / 51.517; 7.467
Izvor: Wikipedija
Dortmund
Dortmund
Grb grada Dortmund
Koordinate: 51°31′N 7°28′E / 51.517°N 7.467°E / 51.517; 7.467
Država Njemačka
Savezna država Zastava Sjeverne Rajne-Vestfalije Sjeverna Rajna-Vestfalija
Upravno područje Arnsberg
Gradonačelnik Gerhard Langemeyer (SPD)
Površina 280,31 km2
Nadmorska visina 76 m
Stanovništvo 586.909 (31. prosinca 2007.)
Gustoća stanovništva 2094 stan./km2
Poštanski broj 44001-44388
Registarska oznaka DO
Službena stranica dortmund.de
Karta
Dortmund na zemljovidu Njemačke
Dortmund
Dortmund
Položaj grada na karti Njemačke

Dortmund je grad u njemačkoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. Ima 586.909 stanovnika, te je 7. po veličini grad u Njemačkoj i 34. u Europskoj uniji.

Grad je poznat po nazivu "zelena metropola" jer gotovo polovicu teritorija čine voda, šume, poljoprivredna područja i prostori s prostranim zelenim parkovima kao što su Westfalenpark i Rombergpark.

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Dortmund 1647.

Dortmund se prvi put spominje 880. u jednom dokumentu kao Throtmanni.[1] Prvi tragovi života potječu još iz brončanog doba. Grad je uništen u požaru za vrijeme cara Fridrika prvog Barbarosse, da bi 1152. bio obnovljen te je postao član Hanze. Kraj Dortmunda je prolazio trgovački put Hellweg, koji je igrao bitnu ulogu u razvoju grada.

Godine 1661. u potresu se srušila protestantska crkva Reinoldikirche. Grad je 1815. potpao pod Prusiju (prusku Westfaliju), a prije je bio dio vojvodstva Oranien-Nassau. Bio je središte okruga Regierungsbezirk Arnsberg. Nakon industrijalizacije u 19. stoljeću grad je postao središte proizvodnje ugljena i čelika.

Za vrijeme nacističke Njemačke srušena je sinagoga, mnoge zgrade, parkovi i vrtovi. Za vrijeme Drugog svjetskog rata Dortmund je doživio teška bombardiranja od strane Saveznika, u kojima je srušeno oko 80% grada. Nakon rata grad je brzo obnovljen te je postao središte proizvodnje hi-tech tehnologije. Dortmund je potpao pod Zapadnu Njemačku i vrlo se brzo razvijao, a stanovništvo je naglo poraslo.

Danas je jedan od najrazvijenijih gradova u Njemačkoj.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Dortmund se nalazi na 76 m nadmorske visine u središtu pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija. Nalazi se u Westfalijskoj nizini (jugopazadnom dijelu Pribaltičke nizine uz Rajnu). Kroz grad protječe rijeka Ruhr, pritoka Rajne. Postoji kanal od Dortmunda do ušća rijeke Ems u Sjeverno more. Dortmund je značajna riječna luka i riječno čvorište putem kojeg brodovi rijekom Ruhr plove u Rajnu i kanalom u Sjeverno more.

Grad je dio konurbacije Ruhr - niza povezanih gradova u zapadnom dijelu Njemačke uz rijeke Rajnu i Ruhr koji se proteže od Bonna i Kölna do Dortmunda i Hamma. Konurbacija Ruhr sastoji se od mnogo samostalnih gradova koji su međusobno povezani i u stvarnosti funkcioniraju kao jedan grad. U prostoru Ruhra postojala su značajna nalazišta ugljena i željezne rude, koja su bila temelj razvoja industrije u tom prostoru.

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

Najpoznatija crkva u gradu je romaničko-gotička crkva sv. Reinolda (Reinoldikirche). Značajne su i crkve sv. Petra i sv. Marije. Zanimljiva je gradska vijećnica. U gradu postoji mnogo parkova (najznačajniji je Signal Iduna Park u kojem se nalazi stadion nogometnog kluba Borussia). Dortmund je industrijski centar, te u njemu postoje mnogi spomenici industrijske arhitekture (dio Europske rute industrijske baštine).

Šport

[uredi | uredi kôd]

Od sportskih klubova najznačajniji je nogometni klub Borussia Dortmund, jedan od najvažnijih njemačkih klubova i pobjednik UEFA Lige prvaka i Interkontinentalnog kupa 1997. godine.

Panorama grada

Klima

[uredi | uredi kôd]

Dortmund se kao i svi ostali gradovi Sjeverne Rajne-Vestfalije nalazi pod utjecajem maritimnosti, što se ogleda u blagim zimama. Prema Köppenovoj klasifikaciji klime ima umjereno toplu vlažnu klimu s prosječnom temperaturom najtoplijeg mjeseca od 24°C, dok temperatura najhladnijeg mjeseca ne prelazi ispod -3°C. Budući da je porajnje najtopliji dio Sjeverne Rajne-Vestfalije i Dortmund ima srednju godišnju temperaturu malo iznad regionalnog prosjeka. Zapadni vjetrovi donose vlagu s Atlantika,pa Dortmund prima dovoljno padalina.

Mjesec Sij. Velj. Ožu. Tra. Svi. Lip. Srp. Kol. Ruj. Lis. Stu. Pro. God.
Minimalna temp.[2] (°C) -1,1 -0,8 1,9 4,7 8,2 11,2 13,4 12,2 10,8 6,9 3,4 0,5 5,9
Maksimalna temp. [2](°C) 3,7 4,6 9,1 13,2 17,6 20,7 22,1 22,0 21,8 18,9 13,6 8,2 14,6
Prosječna temp. (°C) 1,9 2,5 5,1 8,5 12,9 16,0 17,6 17,3 14,4 10,6 5,8 3,0 9,6
Insolacija (h/d)[3] 1,3 2,6 3,3 5,2 6,2 6,3 6,1 6,3 4,2 3,5 1,7 1,2 4,0
Padaline (mm/mjesečno) 69,1 53,3 65,7 63,6 69,6 90,8 84,1 74,6 68,5 60,7 74,3 81,4 855,7

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Rudolf Kötzschke (Hrsg.): Die Urbare der Abtei Werden a. d. Ruhr (= Publikationen der Gesellschaft für rheinische Geschichtskunde XX: Rheinische Urbare). Bd. 2: A. Die Urbare vom 9.-13. Jahrhundert. Hrsg. von Rudolf Kötzschke, Bonn 1908, Nachdruck Düsseldorf 1978, Bd. 3: B. Lagerbücher, Hebe- und Zinsregister vom 14. bis ins 17. Jahrhundert, Bonn 1908, Nachdruck Düsseldorf 1978, Bd. 4,I: Einleitung und Register. I. Namenregister. Hrsg. von Fritz Körholz, Düsseldorf 1978, Bd. 4,II: Einleitung, Kapitel IV: Die Wirtschaftsverfassung und Verwaltung der Großgrundherrschaft Werden. Sachregister. Hrsg. von Rudolf Kötzschke, Bonn 1958
  2. a b Idealo Internet GmbH: Wetter. Flughafen Dortmund. Berlin.
  3. GEO.de; GEO-Reisecommunity: Dortmund Klima. Verlag Gruner + Jahr. Hamburg.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Dortmund