Prijeđi na sadržaj

Geometrijski lik

Izvor: Wikipedija
Istobojni likovi su slični.
Žuti i zeleni četverokuti su sukladni, a plavi ima drukčiji redoslijed duljina stranica.

U Euklidskoj geometriji, geometrijski lik je dio ravnine omeđen s konačno mnogo dužina ili zakrivljenih crta.[1] Geometrijski lik u svom opisu ne sadrži sljedeće informacije: položaj, veličinu, orijentaciju i refleksiju.[2]

Mnogokut je dio ravnine omeđen zatvorenom izlomljenom dužinom. Trokut, kvadrat i peterokut neki su od mnogokuta. Krug i elipsa omeđeni su krivuljama.

Geometrijski lik je konveksan ili konkavan. Konveksan je ako mu pripada svaka dužina čiji vrhovi pripadaju liku.

Duljina stranica i veličina kuteva računa se koristeći trigonometriju.

Sličnost

[uredi | uredi kôd]

Ako se iz geometrijskog lika translacijom, rotacijom, refleksijom i skaliranjem može dobiti drugi, oni su slični. Sve odgovarajuće stranice odnose se u jednakom omjeru:

Površine im se odnose kao:

Sukladnost

[uredi | uredi kôd]

Ako se iz jednog lika samo translacijom, rotacijom i refleksijom može dobiti drugi lik, oni su sukladni. Sve su im stranice jednake duljine te imaju jednake površine. Ujedno su i slični s koeficijentom sličnosti k = 1

Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Hrvatska enciklopedija, geometrijski lik
  2. Kendall, D.G. 1984. Shape Manifolds, Procrustean Metrics, and Complex Projective Spaces. Bulletin of the London Mathematical Society. 16 (2): 81–121. doi:10.1112/blms/16.2.81