Prijeđi na sadržaj

Puebla (grad)

Koordinate: 19°02.43′N 98°11.51′W / 19.04050°N 98.19183°W / 19.04050; -98.19183
Izvor: Wikipedija
Puebla
Heroica Puebla de Zaragoza

Panorama Pueble s podnožja Popocatépetla
Nadimak: Relikvijar Amerika, Grad Anđela
Država Meksiko
Savezna državaPuebla
Osnutak1531.
Osnivačfra Julían Garcés

Vlast
 • Načelnik općineEduardo Rivera Pérez (PAN)

Površina
 • Ukupna534,32 km²
 • Urbano područje68,987 km²
Visina2.135 m
Koordinate19°02.43′N 98°11.51′W / 19.04050°N 98.19183°W / 19.04050; -98.19183

Stanovništvo (2020.)
 • Entitet1.692.181
 • Metropolitansko područje3.199.530

Vremenska zonaUTC-6 (UTC-6)
 • Ljeto (DST)UTC-5 (UTC-5)
Poštanski broj72000
Pozivni broj222
UNESCO-ova
svjetska baština
Povijesno središte Puebla
Godina uvrštenja1987.
VrstaKulturno dobro
Mjeriloii, iv
Ugroženost-
PoveznicaUNESCO
Stranicapueblacapital.gob.mx
Zemljovid
Puebla na zemljovidu Meksika
Puebla
Puebla

Puebla, službeno: Heroica Puebla de Zaragoza (šp. za „Herojsko naselje Zaragoze”), poznat i kao Puebla de los Ángeles („Anđeosko naselje”), je glavni i najveći grad istoimene općine i meksičke države Puebla. S 3.199.530 stanovnika (2020.), Puebla je četvrti grad po veličini u Meksiku, odmah poslije grada Meksika, Guadalajare i Monterreya.

Kolaž znamenitosti Pueble: Konvikt sv. Franje, Estrella de Puebla, Neboder Ejecutiva JV.III, Općinska vijećnica, Palača vlade Puebla, Katedrala Puebla, Pogled na vulkan Malinche iza Pueble, Regionalni muzej Alfeñique i panorama središta grada (Barrio de Santiago)

Grad Puebla su osnovali Španjolci 1531. godine kao važnu postaju na pola puta od grada Meksika i glavne španjolske luke u Veracruzu.[1] Zbog svoje povijesti i izvrsno sačuvane arhitekture raznih stilova, od renesanse do meksičkog baroka, Povijesno središte grada Peuble je upisano na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi 1987. godine[2] kao „predivni španjolski kolonijalni grad na čijim su renesansnim i baroknim građevinama nastale nove ideje spajanja europske i američke umjetnosti, posebice u ukrašavanju pročelja autohtonim šarenim keramičkim pločicama (azulejos) koje su i prozvane Pueblo”.

Grad je poznat i po Talavera lončariji i bogatoj autohtonoj kuhinji (umak mole poblano i punjene papričice chiles en nogada), no danas se njegovo gospodarstvo temelji uglavnom na industriji, kao što je npr. jedina Volkswagen tvornica automobila izvan Njemačke.[3]

Zemljopisne odlike

[uredi | uredi kôd]

Puebla je smještena u dolini Cuetlaxcoapan (nahuatl za „Mjesto gdje zmije mijenjaju kožu”) koja je s četiri strane okružena planinama i vulkanima tzv. „trans-meksičkog vulkanskog pojasa”. Nalazi se oko 100 km istočno od grada Meksika i 40 km od vulkana Popocatépetl i Iztaccíhuatl čiji se sniježni vrhovi uzdižu iznad grada. Na sjeveru dominira uspavani vulkan La Malinche, te Pico de Orizaba na istoku. Hidrološki, dolina pripada porječju rijeke Atoyac, a manje rijeke koje protječu kroz grad su Alseseca i San Francisco.

U četvrti La Libertad nalazi se i najmanji vulkan na svijetu, Cuexcomate, koji je visok tek 13 i ima promjer od 23 m. On je danas gradska znamenitost i do njegova katera vode spiralne stube.[4]

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Slika koja prikazuje prvu bitku za Pueblu 1862. godine kada su pobijedili Meksikanci
Fuerte de Loreto iz 19. st.
Umjetnička četvrt Pueble

Grad Ciudad de los Angelos, kako se Puebla izvorno zvala, su osnovali Španjolci 1531. godine na praznom mjestu (ex nihilo) između dva već postojeća indijanska naselja, Tlaxcala i Cholula. Ova dva grada, koja su udaljena jedan od drugog 12 km i jako su slična gradovima Oaxaca de Juárez i Monte Albán koji se nalaze nešto južnije, su odigrala važnu ulogu tijekom španjolske invazije. Naime, Hernan Cortés je kod Chole 1519. godine naredio najveći pokolj indijanaca tijekom cijele invazije u kojemu je pogubljeno od 3-6.000 ljudi. Predaja kaže kako su nakon toga Španjolci, u znak pokajanja, podigli 365 crkava, po jednu za svaki dan u godini, na temeljima svakog srušenog hrama. Iako se vjeruje kako je ova predaja pretjerivanje, franjevačka crkva sv. Gabrijela (San Gabriél) iz 1549. godine je izgrađena na mjestu Quetzalcoatlova svetišta, a Gospina crkva od lijekova (Nuestra Señora de los Remedios) iz 18. stoljeća je izgrađena na vrhu ogromne akropole-piramide, te predstavlja neprekinut povijesni kontinuitet od pretšpanjolskih vremena do danas.

Puebla je osnovan kao važna postaja na pola puta od grada Meksika i glavne španjolske luke u Veracruzu. Ovo područje je Španjolcima uglavnom služilo za ratove protiv indijanaca koje su oni zvali „Rat cvijeća”, te je broj stanovnika znatno opao u 16. stoljeću.[5] Tiskara je osnovana 1640. godine.[6]

U Puebli je 5. svibnja 1862. godine general Zaragoza je pobijedio u prvoj značajnoj bitci protiv francuskog ekspedicijskog korpusa. Od tada je 5. svibnja nacionalni blagdan Cinco de Mayo koji se i dan danas slavi širom Meksika. Grad je potom preimenovan u Puebla de Zaragoza u spomen na taj događaj od nacionalnog značaja koji je naposljetku doveo do osamostaljenja Meksika.

Početkom 20. stoljeća postaje sve teže razlikovati izvorni povijesnie grad od visoko industrijalizirane (čeličana, mehaničke konstrukcije, tvornice konzervi) konurbacije od preko milijun stanovnika, a ravnoteža između novog urbanog i starog indijskog grada je zauvijek izgubljena. Cholula je sada tek zapadno predgrađe Pueble, i sve su prilike da će se u skoroj budućnosti potpuno spojiti s glavnim gradom države.

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

U netaknutoj urbanoj mreži povijesnog središta grada Puebla nalaze se brojni vjerski objekti kao što su Katedrala u Puebli, Crkva sv. Dominika (Santo Domingo) i Isusovačka crkva, kao i vrhunske palače i stare kuće čiji su zidovi prekriveni veselo obojenim pločicama (azulejos). Iako je reformskim zakonima (1857.) došlo do promjene urbanog krajolika zatvaranjem mnogih samostana, njihove zgrade su postale visoko kvalitetni javni i privatni objekti grada Puebla.

Šport

[uredi | uredi kôd]
Stadion Cuauhtémoc u Puebli

U Puebli djeluju dva profesionalna nogometna kluba, Puebla FC i Lobos de la BUAP koji igra na najvećem gradskom stadionu Estadio Cuauhtémoc koji je sagrađen za XIX. Olimpijske igre – Ciudad Mexico 1968. godine, a na kojemu su se igrale i utakmice Svjetskog prvenstva u nogometu 1970. i 1986. godine.

Gradovi prijatelji

[uredi | uredi kôd]

Puebla je zbratimljen sa sljedećim gradovima:

Izvori

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Puebla (grad)
  1. Enciclopedia de los Municipios de México ESTADO DE PUEBLA PUEBLAArhivirana inačica izvorne stranice od 22. kolovoza 2011. (Wayback Machine), Instituto Nacional para el Federalismo y el Desarrollo Municipal (šp.) Posjećeno 16. prosinca 2011.
  2. Povijesno središte Peuble na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 16. prosinca 2011.
  3. Službena stranica VolkswagenaArhivirana inačica izvorne stranice od 16. kolovoza 2011. (Wayback Machine) (njem.) Preuzeto 16. prosinca 2011.
  4. Tony Burton, Did you know? The world's smallest volcano is in Puebla, Mexico na Mexconnect 14. ožujka 2008. (engl.)
  5. Fundación e historia de Puebla na Mexico: El Clima' (šp.) Posjećeno 16. prosinca 2011.
  6. Mirjana Polić-Bobić – Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.o.o., Zagreb 2007., str. 121.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]