Skandinavistika
Skandinavistika, poznata i kao nordistika,[1] znanost je o jeziku, kulturi i književnosti skandinavskih naroda.[2] Disciplina se prije svega bavi istraživanjem sjevernogermanskih područja (Švedske, Norveške, Danske, Islanda i Farskih otoka),[1] no može uključivati i druga, danas kulturološki bliska područja poput Finske, Laponije i Grenlanda.[3]
Skandinavistika je nastala u 19. stoljeću potaknuta razvojem indoeuropske filologije i poredbene lingvistike. Za to je bila osobito pogodna zbog arhaičnosti suvremenog islandskog jezika te zbog mnogobrojnosti pisanih spomenika i djela pisanih na skandinavskim jezicima u srednjovjekovnom razdoblju, poput starošvedskog, staronorveškog i staroislandskog dijalekta staronordijskoga jezika.[1]
Studij[uredi | uredi kôd]
Hrvatska[uredi | uredi kôd]
Izučavanje skandinavistike u Hrvatskoj počelo je osnivanjem lektorata za švedski jezik 1985. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.[4] Lektorat, koji je utemeljila Dora Maček,[5] zatim je postao slobodnim trogodišnjim studijem 1994. godine[6] te je u konačnici ustanovljen kao redovni studij 2005. godine na odsjeku za anglistiku.[4][7][8]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c nordistika. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 29. lipnja 2024.
- ↑ skandinavistika. Proleksis enciklopedija. Pristupljeno 29. lipnja 2024.
- ↑ Scandinavian Studies. german.fas.harvard.edu (engleski). Pristupljeno 29. lipnja 2024.
- ↑ a b Švedski jezik i kultura – Prijedlog preddiplomskih programa (PDF). Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Ožujak 2005. Pristupljeno 29. lipnja 2024.
- ↑ Maček, Dora. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 29. lipnja 2024.
- ↑ O Odsjeku – Odsjek za anglistiku. Pristupljeno 29. lipnja 2024.
- ↑ Povijest - Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Pristupljeno 29. lipnja 2024.
- ↑ Vodič za studente 1. godine Filozofskog fakulteta u Zagrebu 2005./2006. FF Press. Zagreb. 2004.
